Život je počeo u vodi, pa ne čudi što veliki dio životinja koje danas postoje diše u ovoj sredini. Mnoga od ovih bića dišu kroz kožu, šireći kiseonik u krv kroz ovaj put. Međutim, kada se radi o vrstama određene veličine, disanje kroz kožu nije dovoljno. Zatim su se pojavile škrge. U ovom članku na našoj stranici ćemo pričati o tome kako škrge funkcioniraju i naučiti o nekim životinjama koje dišu kroz škrge
Disanje škrga kod životinja
Disanje kroz škrge vrše one životinje koje žive u vodi, kao što su ribe, neki vodozemci, mekušci, člankonošci, crvi, itd. Škrge su respiratorni organi koji se obično nalaze sa obe strane glave i tokom razvoja potiču iz jednog od embrionalnih slojeva.
se obično nalaze u prirodnim pukotinama tijela i predstavljene su kao niz isprepletenih filamenata sa visokim zalihama krvi, kroz koji prolazi voda bogata kiseonikom, koja ulazi kroz usta i dolazi do razmene gasova.
Otkrijte više o tome kako rade u našem članku o kako ribe dišu, gdje ćemo objasniti gdje su i kako njihov respiratorni sistem, neophodno za potpuno razumijevanje procesa! Isto tako, treba napomenuti da postoje i dupka koje osim škrga imaju i pluća.
Ovde je lista životinja koje dišu kroz škrge:
1. Divovska manta (Mobula birostris)
Džinovska manta je vrsta chondrichthyan ribe, odnosno riba sa hrskavičastim skeletom umjesto koštanog. Zbog svoje anatomije, džinovska manta ima svoje škrge u ventralnom dijelu svog tijela, gdje možemo vidjeti pet pari škržnih proreza.
To je najveća vrsta pokrivača koja postoji. Ima cirkumtropsku rasprostranjenost, naseljava sve zone tople vode Obično živi na plitkim grebenima ili na površini blizu obale. Povremeno se može vidjeti i na pjeskovitim dnom i koritima morske trave.
dva. Kitova ajkula (Rhincodon typus)
kit ajkula, kao i ostale vrste morskih pasa, mora biti u stalnom pokretu kako bi voda prolazila kroz njene škrge Ima pet škržnih proreza na svakoj strani glave, vrlo blizu prsnih peraja.
Ova ajkula takođe ima cirkumtropsku rasprostranjenost, ali ide dublje u umjerene vode, osim u Sredozemno more. Obično rone do dubine od skoro 2.000 metara, smatra se da bi izvršili proces hranjenja. To su veoma velike životinje, pronađene su jedinke koje su prelazile 20 metara dužine.
3. Džepna lampuga (Geotria australis)
lamprey je agnatska (bez čeljusti) riba koja diše škrgama. Ali ove ribe imaju posebnu karakteristiku, a to je da su parazitske životinje, pa kada se hrane ne mogu da upijaju vodu kroz usta. Tada se dešava ono što je poznato kao istovremeno disanje, voda ulazi i izlazi kroz iste škržne proreze.
Ova vrsta je porijeklom iz južne hemisfere, osim na afričkim obalama. Osim toga, one su anadromne životinje, idu uz slatkovodne rijeke da polažu jaja, a kada se izlegu, mali mladunci putuju u okeane gdje će živjeti do odrasli u njihovim godinama. Smatra se jednom od najstarijih životinja na svijetu.
4. Džinovska školjka (Tridacna gigas)
Džinovska školjka je školjkasta školjka koja živi na grebenima Tihog i Indijskog okeana. Dišu kroz škrge. Oni upijaju vodu kroz upijajući sifon i izbacuju je kroz drugi sifon, ovaj put izdišući. Kod školjki, osim disanja, škrge imaju i druge funkcije, kao što su probavna, izlučna i osmotska
5. Nudibranchs
Golograne su red puževaca poznatih kao " morski puževi". Imaju veoma raznolike i upečatljive boje. Škrge se odlikuju nalaze se izvan tijela i na kraju, kao da su čuperak antena.
6. Ličinke golubarca (Triturus karelinii)
je vrsta vodozemaca urodele koja naseljava region Turske i Bugarske. Iako u odraslom stadiju dišu kroz pluća i kožu, kao i velika većina vodozemaca, u juvenilnom stadiju dišu kroz škrge
7. Morski poliheti
poliheti su klasa anelida iz phylum. Oni su segmentirani crvi sa mnoštvom čičaka, koje su dlake koje izlaze na obje strane njihovog tijela. Ove životinje obično dišu preko kože, odnosno kože. Ali oni veći, pošto im je potrebna dodatna zaliha kiseonika, imaju škrge za disanje, pored sopstvene kože.
8. Velika plava hobotnica (Octopus cyanea)
Hobotnice su glavonošci čija je glavna karakteristika njihova sposobnost kamufliranja Ove životinje dišu kroz škrge na potiljku. Imaju sifon kroz koji upijaju vodu bogatu kiseonikom i izbacuju vodu zajedno sa ugljen-dioksidom.
Otkrijte i na našem sajtu 20 zanimljivosti o hobotnicama, na osnovu naučnih studija!
9. Yeti Crab (Kiwa hirsuta)
yeti rak je dobio ime po svojoj bijeloj boji i tijelu prekrivenom setama, gdje su smještene bakterije čija je funkcija još uvijek nepoznata. To je vrsta veliki rak pustinjak, oko 18 centimetara. Dišu kroz škrge zaštićene svojom školjkom. Voda dolazi do škrga kroz rupe iza očiju.
10. Punoglavci bikova žaba (Lithobates catesbeianus)
žaba je anuran vodozemac porijeklom iz Sjeverne Amerike. Smatra se invazivnom vrstom u drugim dijelovima Amerike i Evrope, pa je držanje žabe bika kao kućnog ljubimca zabranjeno u određenim zemljama. Kao i kod ostalih žaba i krastača, punoglavci dišu kroz škrge koje će nestati nakon metamorfoze.
Druge životinje koje dišu kroz škrge
Da li ste želeli više? Postoje mnoge životinje koje dišu kroz škrge, pa evo liste sa 15 primjera još:
- Barracuda (Sphyraena barracuda)
- Sunfish (Mola mola)
- Mediteranska murena jegulja (Muraena helena)
- Riba klovn (Amphiprion ocellaris)
- Golden (Sparus aurata)
- Spiderfish (Trachinus draco)
- Leopard som (Pimelodus pictus)
- Velika ajkula čekićara (Sphyrna mokarran)
- đon (Solea solea)
- Turbo (Scophthalmus maxima)
- Punoglavci žabe velike glave (Leptopelis hyloides)
- Punoglavci vatrenog daždevnjaka (Salamandra salamandra)
- Obična sipa (Sepia officinalis)
- Coquina (Donax trunculus)
- Zebra školjka (Dreissena polymorpha)
