Mnogo puta se bira jedna ili više vrsta da očuvaju čitav ekosistem, međutim, to implicira da ove vrste ispunjavaju određene zahtjeve ili aspekte. Neki od njih su da su harizmatične vrste i da privlače podršku ljudi, da imaju specifičnu ili veoma važnu ulogu na datom području ili vrsti čije prisustvo je pokazatelj zdravlja sredine u kojoj žive.
U slučaju krovnih vrsta, to su uglavnom vrste sa velikim teritorijama i zauzimaju širok spektar staništa, pa se često biraju za projekte očuvanja vrsta i ekosistema. Ako želite da nastavite sa učenjem o vrsti kišobrana, nastavite čitati ovaj članak na našoj stranici i mi ćemo vam reći sve o njima.
Šta su kišobran vrste? - Karakteristika
Kišobran vrste ili kišobran vrste su sve one vrste koje su odabrane da očuvaju ekosistem ili druge vrste, budući da su, općenito, zaštitom ovih vrsta, druge također indirektno zaštićene mnoge vrste koje dijele njihovo stanište.
One su vrste kojima su generalno potrebne velike teritorije da bi njihove populacije bile održive, njihov opstanak je dug i općenito su generalisti u u odnosu na okruženje koje zauzima. Osim toga, očuvanje ovog indirektno utiče na cijeli njegov ekosistem (i vrste koje u njemu žive) i to se također čuva, to se zove „efekat kišobrana“.
Ovi organizmi se ponekad koriste kao razlog za projektovanje zaštićenih područja, iako često njihova vitalna površina može biti veoma velika, kao što se dešava s nekim vrstama mačaka, na primjer. Dakle, ljudi su takođe obično poznate i harizmatične vrste, što znači da njihovo očuvanje dobija više podrške.
Vrste koje se smatraju kišobranima su generalno velike veličine (iako to ne bi trebalo uvek biti slučaj) i sa dugim vremenom generacije. Osim toga, iako to nije uslov za ove vrste, one mogu imati i druge aspekte koji dodaju vrijednost kada je u pitanju njihovo očuvanje, kao što je njihova osjetljivost na transformaciju njihovog okoliša ljudskim aktivnostima.
Iako nije neophodno, kišobran vrste mogu imati i druge atribute koji poboljšavaju njihovu efikasnost, kao što je surogat vrsta, kao što je osjetljivost na ljudske poremećaje, vrste koje su izvor hrane za velike grabežljivce ili, s druge strane, uzeti u obzir druge aspekte koji imaju više veze sa staništem u kojem živi, na primjer, migratorne rute.
Koliko su bitne kišobran vrste?
Oni su od velikog značaja pri odlučivanju i odabiru potencijalnih područja za očuvanje, kao što je stvaranje parkova prirode i zaštićenih područja pod različitim kategorijama. Zbog brze transformacije krajolika, upotreba krovnih vrsta (kao i ključnih vrsta ili drugih ekoloških indikatora) služi kao prirodno sredstvo za procjenu zdravstvenog statusa ekosistema, njegov sastav i tako ga poznaju i čuvaju.
Zato mora biti od vitalne važnosti u projekti očuvanja da se ove vrste pravilno identifikuju i na taj način mogu stvoriti efikasna zaštićena područja koji pokrivaju veliki broj vrsta.
Primjeri kišobranskih vrsta
Neki od najznačajnijih primjera kišobranskih vrsta su:
Andski medvjed (Tremarctos ornatus)
To je velika vrsta koja je prilagođena gotovo svim sredinama Anda. Predloženo je projektovanje biološki koridori i zaštićena područja na mjestima gdje se ova vrsta nalazi, sastavljanje mapa njene rasprostranjenosti u svakoj zemlji i zaštićenih područja u kojima se nalazi, uzimajući u obzir sve faktore životne sredine na koje je andski medvjed navikao.
Pjegava sova (Strix occidentalis)
To je vrsta koja je "skoro ugrožena" i koristi šupljine drveća za gniježđenje, tako da zavisi od visokog drveća i starijih, iako se može gnijezditi i u napuštenim gnijezdima drugih ptica, a ponekad i na mlađim stablima. Njegovo očuvanje štiti drevne šume i rastuće drveće To je dovelo do zaštite čitavog njegovog okruženja i vrsta daždevnjaka i mekušaca koji naseljavaju isto područje.
Ñu (Connochaetes taurinus)
Ova vrsta je pomogla da se definišu granice nacionalnog parka Serengeti u Tanzaniji, jer zahvaljujući svojim migratornim kretanjima hiljada jedinki, očuvanje velikih ravnica ovog regiona koji se sastoji od travnatih travnjaka koji su izvor hrane ove vrste. U ovom slučaju govorimo i o ključnoj vrsti i inženjeru ekosistema.
Možda će vas zanimati i ovaj drugi članak o invazivnim vrstama – definicija, primjeri i posljedice.
Džinovski djetlić (Campephilus magellanicus)
Kišobran je vrsta jer živi u području na kojem živi (južni Čile i Argentina) i njena teritorija je veća od ostalih vrsta ptica koje takođe naseljavaju iste andsko-patagonijske šume, pa zaštita staništa ove vrste također pomaže u zaštiti mnogih drugih vrsta sa manjim zahtjevima za teritorijom i, u isto vrijeme, koristi zaštita šuma Magallanes subantarctic.
