Ataksija je nedostatak koordinacije u hodu koji se može javiti zbog lezija u putevima proprioceptivne osjetljivosti (one obavještavaju mozak o položaj tela), u malom mozgu ili u vestibularnom sistemu (odgovoran za ravnotežu). Stoga ćemo u ovom članku na našoj web stranici detaljno opisati neke od njegovih najčešćih uzroka. Ataksija kod pasa će se posmatrati kao čudan, neodlučan i potpuno nekoordiniran način hodanja. Općenito ćemo ga vidjeti u pratnji drugih simptoma, kao što su naginjanje glave, drhtanje ili povraćanje. Čitajte dalje i saznajte šta uzrokuje ataksiju kod pasa i šta učiniti.
Trauma ataksija kod pasa
Ako naš pas primi jak udarac, kao što je onaj uzrokovan padom sa određene visine, pregaženjem ili čak napad, možemo vidjeti da ima ataksiju, općenito praćenu drugim simptomima kao što su napadi, otežano disanje, nagnuta glava ili drugi posturalni problemi, kruženje, okretanje, dalekovidost (pretjerani pokreti), nistagmus (nehotično kretanje očiju), sljepoća, krvarenja, otvoreni ili zatvoreni prijelomi pa čak i nesvjestica.
Ukoliko opazimo nesreću ili nađemo našeg psa u stanju sličnom opisanom, očito ga moramo brzo prenijeti našem veterinaru, koji će izvršiti fizikalnu i neurološku procjenu. U ovakvim slučajevima, X-zrake, MRI ili CAT skenovi često nam pružaju vrijedne informacije. U najtežim situacijama naš pas će morati biti hospitaliziran, pa čak i operiran, iako će prioritet biti njegova stabilizacija. U ovim ozbiljnijim slučajevima, ataksija će biti posljedica povrede mozga ili vestibularnog sistema. Ovisno o karakteristikama ove lezije, ataksija kod pasa se može izliječiti ili ne, u tom slučaju će pas imati manje ili više značajan nedostatak koordinacije u hodanju. Ponekad je ova ataksija nastavak bolesti od kojih se životinja oporavila, ostavljajući samo ovaj znak.
Ataksija kod pasa zbog intoksikacije
Psi obično veoma vole da jedu sve vrste hrane. Neki od njih, iako su bezopasni i česti u našoj ishrani, uzrok su ataksije kod pasa. Primjer je supstanca koja se zove ksilitol, koja se koristi kao zaslađivač, iako nije jedina hrana koja može uzrokovati ataksiju, obično praćeno drugim simptomima kao što su povraćanje, letargija ili drhtanje. U zavisnosti od unesene količine, kao i težine psa, situacija će biti manje ili više ozbiljna. Naš veterinar će biti zadužen za uspostavljanje tretmana, koji uglavnom uključuje terapiju tekućinom. Ako znamo šta je naš pas pojeo, moramo donijeti uzorak. Kao prevenciju, izbjegavat ćemo ostavljati hranu za ljudsku ishranu na dohvat ruke našeg psa. Takođe morate poduzeti mjere opreza tokom šetnje.
Vestibularna ataksija kod pasa
Ponekad je ataksija kod pasa uzrokovana vestibularnim sindromom, koji također uzrokuje više simptoma kao što je tipičan nekoordinirani pejsing karakterističan za ataksiju., naginjanje glave, nistagmus, strabizam, kruženje, pa čak i povraćanje. Ako je lezija bilateralna, nema naginjanja glave, ali životinja će izbjegavati kretanje.
Vestibularni sistem može biti periferni (lociran u unutrašnjem uhu) ili centralni (moždano stablo), pri čemu su periferna oštećenja češća. Uzroci mogu biti različiti, kao što je upala srednjeg uha ili unutrašnje, traume ili infekcije kao što je kuga kod pasa. Važno je pratiti otitis, jer, iako su vanjski, mogu biti komplikovani i dovesti do srednjeg ili unutrašnjeg otitisa. Može postojati i ono što je poznato kao idiopatska vestibularna bolest, čije porijeklo nije poznato, ali pogađa starije pse. Simptomatologija je ono što smo već opisali i javlja se akutno. Psi se oporavljaju, iako nema liječenja, ali mogu zadržati nagnutu glavu i druge nedostatke. Veterinar, kao i uvijek, mora biti taj koji procjenjuje situaciju i dogovara odgovarajuće mjere, jer se obično dijagnosticira isključivanjem.
Ataksija kod pasa kao nuspojava
Ataksija kod pasa može se pojaviti i kao posledica određenih lijekova U tom smislu se izdvaja slučaj epilepsije. Za kontrolu ove bolesti, neki od lijekova koji se koriste imaju ataksiju kao jednu od nuspojava. Ako se to dogodi i vidimo da pas ne koordinira svoje pokrete, moramo obavijestiti našeg veterinara, jer će on procijeniti situaciju i razmotriti promjenu lijeka, ako je moguće.
Drugi uzroci ataksije kod pasa
Neke bolesti kao što je Voblerov sindrom su odgovorne za stvaranje ataksije kod pasa. Ovaj poremećaj nastaje zbog problema s pršljenom (sužavanje, izbočenje, degeneracija) duž kičme, čije se porijeklo ističe, jer mogu biti urođene, nutritivne, zavisne od rase ili vježbanja. Psi koji pate od ovog sindroma, osim ataksije, pokazuju klimav hod i pareze (paraliza ili slabost mišića). Značajan procenat zaraženih pasa će takođe imati bol u predelu grlića materice. Pogađa pse većih rasa i sredovječnih pasa i obično se počinje manifestirati kao šepanje koje ne prolazi. Naš veterinar će postaviti dijagnozu, praveći razliku između različitih patologija, za šta će uzeti u obzir kliničku anamnezu i pretrage kao što su neurološki i ortopedski pregled, kao i kao što su rendgenski snimci, mijelogrami, MRI ili CT. Liječenje, nakon potvrde dijagnoze, može uključivati potpuno mirovanje, protuupalne lijekove, analgetike ili operaciju. Prognoza će zavisiti od uzroka koji uzrokuje bolest.
Postoje i druge nasljedne i degenerativne bolesti koje uzrokuju promjene u malom mozgu i stoga su odgovorne za cerebelarnu ataksiju kod pasa, između ostalih simptoma kao što su hipermetrija, tremor, neugodno hodanje, itd. Oni nemaju tretman.
