Rasprostranjene po svjetskim morima i okeanima, postoji više od 350 vrsta ajkula, iako nije ništa uporedivo sa više od 1.000 fosilnih vrsta za koje znamo. Praistorijske ajkule pojavile su se na planeti Zemlji prije 400 miliona godina, od tada su mnoge vrste nestale, a druge su preživjele velike promjene koje je planeta prošla. Ajkule kakve danas poznajemo pojavile su se prije 100 miliona godina.
Različitost postojećih oblika i veličina znači da su ajkule klasifikovane u različite grupe i unutar ovih grupa nalazimo na desetine vrsta. Pozivamo vas da u ovom članku na našoj stranici saznate koliko vrsta ajkula postoji, njihove karakteristike i razne primjere.
Squatiniformes
Ajkule iz reda Squatiniformes su obično poznate kao "anđeoske ajkule". Ovu grupu karakteriše to što nema analnu peraju, ima spljošteno telo i dobro razvijena prsna peraja Izgledaju veoma slični ražama, ali nisu.
Bodljasti anđeo (Squatina aculeata) nastanjuje istočni dio Atlantskog okeana, od Maroka i zapadne obale Sahare do Namibije, prolazi kroz Mauritaniju, Senegal, Gvineju, Nigeriju i Gabon do juga Angole. Ima ih i na Mediteranu. Unatoč tome što je najveća ajkula u svojoj skupini (duga gotovo dva metra), vrsta je kritično ugrožena zbog intenzivnog ribolova. One su živorodne placentalne životinje.
U sjeverozapadnom i zapadnom centralnom Pacifiku nalazimo još jednu vrstu ajkule anđela, prstenastu ajkulu (Squatina Tergocellatoides). O ovoj vrsti se zna vrlo malo jer ima malo katalogiziranih primjeraka. Neki podaci govore da žive na morskom dnu na dubinama između 100 i 300 metara, jer se često slučajno ulove koćara.
Ostale Squatiniformes ajkule vrste su:
- Istočni anđeo morski pas (Squatina albipunctata)
- Argentinski anđeo morski pas (Squatina argentina)
- Čileanska anđeoska ajkula (Squatina armata)
- Australska ajkula anđeo (Squatina australis)
- Pacific Angel Shark (Squatina californica)
- Atlantic angel shark (Squatina dumeril)
- Taiwan angel shark (Squatina formosa)
- Japanska ajkula anđela (Squatina japonica)
Na slici možemo vidjeti primjerak Japanese Angelshark:
Pristiophoriformes
Red Pristiophoriformes čine pile Njuška ovih ajkula je izdužena sa nazubljenim ivicama, pa otuda i njihovo ime. Kao i prethodna grupa ajkula, pristiophoriformes nemaju analnu peraju Svoj plijen traže na morskom dnu, za šta imaju dvijeprivjesci dugi blizu usta se koriste za otkrivanje plijena.
U Indijskom okeanu, južno od Australije i Tasmanije, pronašli smo dugonosu ajkulu (Pristiophorus cirratus). Žive u pješčanim područjima, na dubinama koje variraju između 40 i 300 metara, gdje lako pronalaze svoj plijen. One su ovoživorodne životinje.
Dublje i u Karipskom moru, pronašli smo Bahamian shark (Pristiophorus schroederi). Ova životinja, fizički vrlo slična prethodnoj i ostalim morskim psima, živi između 400 i 1.000 metara dubine.
Ukupno postoji samo šest opisanih vrsta ajkule pile, ostale četiri su:
- Sixgill Shark (Pliotrema warreni)
- Japanski morski pas (Pristiophorus japonicus)
- Južna ajkula (Pristiophorus nudipinnis)
- Zapadna ajkula (Pristiophorus delicatus)
Na slici vam pokazujemo japansku ajkulu:
Squaliformes
Red Squaliformes sastoji se od više od 100 vrsta ajkula. Životinje ove grupe odlikuju se pet pari škržnih otvora i dišnih otvora, koji su rupe koje se odnose na respiratorni sistem. Bez niktirajuće membrane ili trećeg očnog kapka, Bez analne peraje
U gotovo svim morima i okeanima svijeta možemo pronaći modrile ajkule (Echinorhinus brucus), također poznate kao nailfish. Gotovo ništa se ne zna o biologiji ove vrste. Čini se da nastanjuju dubine između 400 i 900 metara, iako su pronađene i mnogo bliže površini. One su ovoživorodne životinje, relativno spore i maksimalne veličine do 3 metra dužine.
Još jedna poznatija skvaliformna ajkula je Spiny Sea Pig ili Spiny Dogfish (Oxynotus bruniensis). Živi u vodama južne Australije i Novog Zelanda, u jugozapadnom Pacifiku i istočnoj Indiji. Viđen je u veoma širokom rasponu dubine, između 45 i 1.067 metara. To su male životinje, dostižu maksimalnu veličinu od 76 centimetara. Oni su placentalni ovoviviparni sa oofagijom.
Ostale poznate vrste squaliformes ajkula su:
- Smooth dogfish (Mollisquama parini)
- Malooki mali pas (Squaliolus aliae)
- Screech-toothed Tollo (Miroscyllium sheikoi)
- Crni Quelvacho (Aculeola nigra)
- Belorepa veštica (Scymnodalatis albicauda)
- Black Tollo (Centroscyllium fabricii)
- Plunket shark (Centroscymnus plunketi)
- Japanska vještica (Zameus ichiharai)
Na fotografiji je moguće uočiti primjerak Pigmejski sitnooki pas:
Carcharhiniformes
Ova grupa uključuje oko 200 vrsta ajkula, uključujući neke dobro poznate kao što je ajkula čekićara (Sphyrna lewini). Životinje koje pripadaju ovom redu i sljedećem redu imaju analnu peraju Ovu grupu karakterizira i ravna njuška, veoma široka usta koja prelaze granicu očiju, čiji donji kapak djeluje kao nikakva membrana iu svom probavnom sistemu imaju namotani intestinalni ventil
tigrova ajkula (Galeocerdo cuvier) je jedna od najpoznatijih ajkula, a prema statistici napada ajkula, zajedno sa ajkulom bikom i bijelom ajkulom, su one koje bilježe najviše napada. Tigrasta ajkula živi u tropskim i umjerenim okeanima i morima širom svijeta. Nalazi se na kontinentalnom pojasu i grebenima. Živorodne su sa oofagijom.
dogfish (Galeorhinus galeus) naseljava vode koje kupaju zapadnu Evropu, zapadnu Afriku, Južnu Ameriku, zapadnu obalu Sjedinjenih Država država i južni dio Australije. Preferira plitka područja. Oni su aplacentno živorodni sa leglom od 20 do 35 mladunaca. To su relativno male ajkule, između 120 i 135 centimetara.
Ostale vrste carcharhiniformes su:
- Siva ajkula (Carcharhinus amblyrhynchos)
- Brdata ajkula (Leptocharias smithii)
- Harlekin-repi pas (Ctenacis fehlmanni)
- Tollo zupčasta ravan (Scylliogaleus quecketti)
- Galeus sa zubima harpuna (Chaenogaleus macrostoma)
- Polumjesec Galeus (Hemigaleus microstoma)
- Izduženi Galeus (Hemipristis elongata)
- Ajkula (Carcharhinus albimarginatus)
- Karibski greben morski pas (Carcharhinus perezi)
- Borneo morski pas (Carcharhinus borneensis)
- Nervozna ajkula (Carcharhinus cautus)
Primjerak na slici je ajkula čekić:
Lamniformes
Lamniform ajkule imaju dva leđna peraja i jedno analno perajeNemaju migirajući očne kapke, imaju pet škržnih proreza i dišca Crijevni zalistak je prstenastog oblika. Većina ima izdužene njuške i usta otvorena iza očiju.
Čudna Goblinska ajkula (Mitsukurina owstoni) ima globalnu, ali nejednaku distribuciju, nisu ravnomjerno raspoređeni po okeanima. Moguće je da se ova vrsta nalazi na više mjesta, ali podaci dolaze iz slučajnih ulova u ribarskim mrežama. Žive na dubini između 0 i 1.300 metara, a mogu i preko 6 metara u dužinu. Vrsta reprodukcije i njena biologija nisu poznati.
ajkula (Cetorhinus maximus) nije veliki grabežljivac kao ostale ajkule u ovoj grupi, to je vrlo hladna voda Velika, koja se hrani filtracijom, migratorna je i široko rasprostranjena po morima i okeanima planete. Populacije ove životinje pronađene u sjevernom Pacifiku i sjeverozapadnom Atlantiku su u opasnosti od izumiranja.
Druge vrste Lamniformes ajkula:
- Bull Shark (Carcharias Taurus)
- Bambaco bik (Carcharias tricuspidatus)
- Krokodil morski pas (Pseudochararias kamoharai)
- Širokousta ajkula (Megachasma pelagios)
- Pelagična lisica (Alopias pelagicus)
- Okooka lisica (Alopias superciliosus)
- Velika bijela ajkula (Carcharodon carcharias)
- Mako morski pas (Isurus oxyrinchus)
Na slici možete vidjeti sliku basking:
Orectolobiformes
Orektolobiformne ajkule žive u tropskim ili toplim vodama. Odlikuje ih analna peraja, dve leđne peraje bez bodlji, mala usta u odnosu na telo, sa nozdrve (slično nozdrvama) spojen na usta, kratka njuška , tik ispred očiju. Postoje oko trideset i tri vrste orektolobiformnih ajkula.
(Rhincodon typus) živi u svim tropskim, suptropskim i toplim morima, uključujući i Mediteran. Nalaze se od površine do skoro 2.000 metara dubine. Mogu mjeriti i do 20 metara, a teže od 42 tone. Tokom svog života, ajkula kit će se hraniti različitim plenom, na osnovu sopstvenog rasta. Kako raste, plijen bi također trebao biti veći.
Duž južne obale Australije, na malim dubinama (manje od 200 metara), pronašli smo carpet shark (Orectolobus haley). Obično živi oko koraljnih grebena ili stjenovitih područja, gdje se lako može kamuflirati. One su noćne životinje, iz svoje jazbine izlaze tek u sumrak. To je živorodna vrsta sa oophagijom.
Ostale vrste orektolobiformnih ajkula:
- Lažna bradata mačka (Cirhoscyllium expolitum)
- Rusty carpet shark (Parascyllium ferrugineum)
- Arapski dugorepi pas (Chiloscyllium arabicum)
- Sivi dugorepi pas (Chiloscyllium griseum)
- Slijepa ajkula (Brachaelurus waddi)
- Tawny Nurse Shark (Nebrius ferrugineus)
- Zebra morski pas (Stegostoma fasciatum)
Fotografija prikazuje primjerak carpet shark:
Heterodontiformes
Heterodontiformne ajkule su male životinje, imaju kičmu na leđnoj peraji, analna peraja. Iznad očiju imaju greben i nemaju mikantnu membranu. Imaju pet škržnih proreza, od kojih tri iznad prsnih peraja. Imaju dva različita tipa zuba , prednji su oštri i konusni, dok su zadnji ravni i široki, koje koriste za mlevenje hrane. One su ajkule ajkule.
Ajkula rog (Heterodontus francisci) je jedna od 9 postojećih vrsta ovog reda ajkula. Nastanjuju uglavnom južnu obalu Kalifornije, iako se vrsta proteže do Meksika. Mogu se naći na dubinama većim od 150 metara, ali su obično između 2 i 11 metara dubine.
Južna Australija i Tanzanija su dom Port Jackson morski pas (Heterodontus portusjacksoni). Poput ostalih heterodontiformes morskih pasa, živi u površinskim vodama, a može se naći do 275 metara dubine. Takođe je noćni, danju se krije u grebenima ili kamenitim predelima. Njihova dužina je oko 165 centimetara.
Ostale vrste heterodontiformnih ajkula su:
- Velika rogata ajkula (Heterodontus galeatus)
- Japanska rogata ajkula (Heterodontus japonicus)
- Meksička rogata ajkula (Heterodontus mexicanus)
- Omanska velika rogata ajkula (Heterodontus omanensis)
- Galapagoska velika rogata ajkula (Heterodontus quoyi)
- Afrička rogata ajkula (Heterodontus ramalheira)
- Zebra velika rogata ajkula (Heterodontus zebra)
Ajkula na slici je primjerak roga:
Hexanchiformes
Završavamo ovaj članak o vrstama ajkula sa hexanchiformes. Ovaj red ajkula uključuje najprimitivnije žive vrste, kojih ima samo šest vrsta. Karakterizira ih jedna leđna peraja sa kičmom, šest do sedam škržnih otvora i nemaju migirajuću membranu u očima.
(Chlamydoselachus anguineus) naseljava Atlantski i Pacifički okean na veoma heterogen način. Žive na maksimalnoj dubini od 1.500 metara i minimalnoj dubini od 50 metara, iako se uglavnom nalaze između 500 i 1.000 metara. Živorodna je vrsta i vjeruje se da trudnoća može trajati između 1 i 2 godine.
velikooka krava ajkula (Hexanchus nakamurai) je široko rasprostranjena po toplim i umjerenim morima i okeanima, ali, kao u prvom U slučaju, distribucija je veoma heterogena. Riječ je o dubokovodnoj vrsti, između 90 i 620 metara. Obično dostižu 180 centimetara dužine. Jajoživorodne su i nose između 13 i 26 potomaka.
Ostali hexanchiformes morski psi su:
- Južnoafrička ajkula jegulja (Chlamydoselachus africana)
- Sedmoškrga ajkula (Heptranchias perlo)
- Siva ajkula (Hexanchus griseus)
- Kratka njuška ajkula ili pjegava ajkula (Notorynchus cepedianus)
Na fotografiji je prikazan primjerak ajkula jegulja ili klamidna ajkula:
