Okrutnost je karakteristika prisutna kod mnogih ljudskih bića koja se ponekad može odraziti na način na koji se neki ljudi ponašaju prema svojim kućnim ljubimcima ili drugim životinjama sa kojima dolaze u kontakt. Iako je to vrlo tužna i frustrirajuća činjenica, zlostavljanje životinja je još uvijek uobičajeno u našem društvu i ne shvaćamo uvijek količinu nasilja koju može se koristiti prema drugim životinjskim vrstama.
Kada pomislimo na zlostavljanje životinja, na pamet nam pada slika osobe koja nasilno tuče ili viče na svog ljubimca, bez osjećaja i skrupula… Kakva je zapravo ličnost ovog tipa? ? U ovom članku na našoj stranici napravićemo psihološki profil nasilnika životinja Na taj način ćemo moći identificirati ovu vrstu osoba i spriječiti ih od nastavka nasilja prema našim kolegama avanturistima.
Osobine ljudi koji m altretiraju životinje
Prije svega, potrebno je definisati šta je zlostavljanje životinja. Ovaj čin je okarakterisan kao namjerni čin okrutnosti, nasilja ili napuštanja životinje, bilo divlje, kućnog ljubimca ili ulične životinje.
Iako većina nas otvoreno osuđuje ove vrste djela, postoje mnoge vrste zlostavljanja životinja koje se nastavljaju održavati u društvu. Primjer nasilja nad životinjama je tortura koju su pretrpjeli bikovi u borbama s bikovima ili stanje u kojem se uzgajaju mnogi kućni ljubimci koji se prodaju u trgovinama. Međutim, zahvaljujući napretku našeg društva, mnoge od ovih praksi ostavljamo iza sebe.
Kakva je osoba koja m altretira životinje? O čemu razmišljate kada ih povrijedite? Zatim ćemo napraviti psihološki profil kako bismo bacili malo svjetla na ove nepoznanice.
Ličnost nasilnika
Mnogi istraživači su pokušali da pronađu osobine ličnosti koje su karakteristične za ovaj tip osobe, uprkos činjenici da postoje kulturološke varijable i oblasti u kojima je zlostavljanje životinja normalizovanije. Pronađene su sljedeće psihološke karakteristike.
- Agresivnost: agresivna osoba ima prirodnu sklonost da burno reaguje na podražaje oko sebe, u ovom slučaju, ako oseća ljutnju ili frustracija prema životinji, neće oklevati da vrši akte zlostavljanja prema njoj.
- Impulzivnost: akti zlostavljanja i nasilja, bilo prema životinji ili drugoj osobi, takođe su povezani sa slabom kontrolom naših postupaka. Biti impulzivan znači ne razmišljati dvaput prije nego što postupiš, to podrazumijeva otpuštanje bijesa bez razmišljanja o tome da li šteti drugom biću.
- Niska emocionalna inteligencija: Jedna od najkarakterističnijih osobina emocionalne inteligencije je empatija. Ova osobina se definira kao sposobnost osjećanja i identifikacije emocionalnih stanja drugih. Ako osoba ne osjeća da povređuje životinju, bit će mu teško kontrolisati svoje postupke kako bi izbjegao povredu.
- Potreba za moći: U mnogim prilikama, nasilje se koristi za održavanje pozicije moći. Kada životinja (u mnogim slučajevima, kućni ljubimac) ne posluša, nasilnik će vršiti nasilje nad njom.
- Sebičnost: kada osoba misli samo na svoju korist, može počiniti djela okrutnosti s jedinim ciljem da nešto dobije. Iz istog razloga, zlostavljač će imati snažnu sebičnu sklonost.
- Pkosna ličnost: Pojedinci koji postupaju protiv zakona i osjećaju određeno uzbuđenje prema njemu mogu razviti nasilno ponašanje. To je zato što stalno ignorišu i izazivaju dobrobit drugih bića oko sebe.
Sada znate kakav je psihološki profil ljudi koji m altretiraju životinje, ali postoji li veza između zlostavljanja životinja i psihopatije? Nastavite čitati…
Odnos između zlostavljanja životinja i psihopatije
Moguće je da je psihološki profil zlostavljača životinja usko povezan sa mentalnom bolešću. Psihološke patologije ozbiljno utiču na našu sposobnost osjećanja i rasuđivanja, a neki poremećaji ličnosti mogu dovesti do zlostavljanja životinja.
A psihopata je osoba koja ima velike poteškoće da razumije patnju drugih, isto tako, ako je čin nasilja prema drugome Ako je pruža mu neku vrstu koristi (na primjer, izlazak iz lošeg dana udaranjem svog ljubimca) neće oklijevati da to učini. Zato mnoge psihopate mogu m altretirati životinje, iako nisu svi zlostavljači psihopate
Iako mentalni poremećaji mogu uticati na nasilne radnje, zlostavljanje životinja je pojava na koju utiču mnogi faktori: društveni, emocionalni, ekološki… Na primjer, ako je vaša porodica učila da morate učiti svoje ljubimca premlaćivanjem kada se loše ponaša, vjerojatnije je da ćete na kraju kopirati ove stavove s drugim životinjama. Važna stvar u vezi sa ovom okrutnom pojavom je znati kako da je prepoznamo, kako u svojim djelima tako iu djelima drugih. Na ovaj način možemo ga potjerati i eliminirati.
Na kraju želimo istaći da je posebno važno obratiti posebnu pažnju na djecu koja m altretiraju životinje ili njihove kućne ljubimce Iako je može se smatrati "istraživanjem" ili poznavanjem granica tolerancije same životinje, može otkriti i početni oblik zlostavljanja, koji služi kao priprema za fizičko nasilje u budućim fazama.
Veoma je važno da dijete koje m altretira životinje posjeti psiholog, jer postoji mnogo uzroka koji mogu uzrokovati ovu situaciju, kao što i sam maloljetnik trpi zlostavljanje, te ih je neophodno identificirati kako bi se izbjegla agresivna ponašanja koja bi mogla ugroziti život njihovih ljubimaca.
Šta učiniti u situaciji zlostavljanja životinja?
Ako smo otkrili da se u našem okruženju dešava nasilna situacija, prva stvar koju moramo učiniti je zaštititi životinju da izbjeći veću štetu. Možemo prijaviti zlostavljanje životinja vlastima ili zatražiti od navodnog zlostavljača da nama ili trećoj strani da skrbništvo nad životinjom. Kada bude siguran, moramo pokrenuti intervenciju usmjerenu na nasilnika. Da biste to učinili, prvi korak je pravno prijaviti situaciju tako da je tim stručnjaka zadužen za regulisanje situacije.
Ova vrsta akcije ili intervencije će se zasnivati na prevaspitavanju nasilne osobe i, prije svega, kontroli nasilnog i agresivnog ponašanja. Zlostavljanje se možemo pozabaviti na dva načina, a oba se mogu kombinovati kako bi se formirao efikasniji proces:
- Kazna: Bilo da je u pitanju novčana ili zatvorska kazna, odgovarajuća kazna u situaciji zlostavljanja životinja je često prvi izbor koji je očigledniji. U stvari, postoje zakoni osmišljeni da nametnu takve kazne nasilnicima.
- Psihološka strategija: kada kaznimo pojedinca, možemo nastaviti proces prevaspitanja kako bismo ga spriječili da ponovo napadne životinju, ova strategija će biti zasnovan na razvijanju vaše empatije i kanalisanju vašeg bijesa.
Recite NE zlostavljanju životinja
Kao što smo komentarisali kroz ovaj članak, zlostavljanje životinja je svačija odgovornost To znači da ne postoji samo psihološka komponenta koja određuje nasilje akcije. Svi mi možemo u određenoj mjeri spriječiti i izbjeći zlostavljanje životinja.
Ako želimo da damo svoj doprinos, moramo javno osuđivati situacije zlostavljanja, izbegavati učešće u događajima u kojima se eksploatišu životinje i malo se informisati o tome kako da se pravilno ponašamo prema krznu, ljusci i perju naših bližnjih.
