Kod ptica, kljun je tip usta koji ih karakteriše, iako ga imaju i druge grupe životinja (kao što su platipusi i glavonošci), kljun ptica se razlikuje po velikoj raznolikostiboje, oblici i funkcije koje se mogu naći u njima. Anatomski je sačinjen od gornje i donje čeljusti, a kljun kao takav je rožnato kućište (formirano od keratina), ranfoteka, koja se posmatra spolja i nema zube, iako može imati oblik. rezano podsjeća na njih.
Kljun obavlja različite funkcije, jer je između ostalog uključen u hranjenje, odbranu, reprodukciju i termoregulaciju. Osim toga, dužina ove strukture može dati naznake kakve navike ptica ima, jer u zavisnosti od prehrane može biti kraća ili duža. Ako želite znati, nastavite čitati ovaj članak na našoj web stranici o dugokljunim pticama
Kljun ptica
Kao što smo spomenuli, kljun se sastoji od gornje vilice ili maksile i donje vilice, kao i kod ostalih kičmenjaka. Kako nemaju zube, uglavnom moraju gutati cijelu hranu, bez mnogo tretmana, iako neki imaju karakteristične nazubljene kljunove nalik na zube kojima se otvaraju veoma krupni plodovi, na primer. Zbog nedostatka zuba, njihov želudac je prilagođen i podijeljen na žlijezdasti želudac i mišićavi želudac (žderbad) koji im omogućava da dobro probavljaju hranu.
Kljunove karakteriše širok izbor veličina i oblika: neki su jarkih boja (tukani), drugi mogu imati izbočine na koje liče rog (calaos), štitnici ili štitovi za lice koji pokrivaju dio lica (pjetao), mogu imati kožu u podnožju (golubovi), lamele kao zube (patke, guske) a dužine i oblici variraju u zavisnosti od vrste ishrana koju svaka vrsta ima.
Zbog velike raznolikosti ptičjih kljunova, preporučujemo da pročitate i ovaj drugi članak o vrstama ptičjih kljunova.
Dugački kljun kod ptica - čemu služi?
Mnoge vrste ptica imaju dug kljun, posebno one koje imaju specifičnije navike u ishrani One koje miješaju blato, pijesak ili poplavljena područja, na primjer na plažama, posjedovanje kljuna ovog tipa pomaže im da ne moraju pokvasiti sve svoje perje i da mogu hodati po tim sredinama dok traže hranu, a da pritom zadrže vidno polje na površini. Osim toga, kod mnogih vrsta kljun ima određenu fleksibilnost, što im takođe omogućava da se zakopaju u pijesak ili blato u potrazi za malim kralježnjacima.
Za druge ptice, kao što su rode, koje imaju duge noge, dug i snažan kljun koji im omogućava da ulove ribu kojom se hrane. S druge strane, za vrste kao što su kolibri, dug kljun im olakšava da dođu do nektara nekih cvjetova koji imaju izdužene ili zvonaste krune i koje druge ptice ne mogu dosegnuti. A za određene vrste koje imaju više drvenih navika, dugačak i ponekad zakrivljen kljun pomaže im da ga ubace u rupe u granama drveća ili pretražuju kroz korteks. U nastavku ćemo vidjeti sve ove karakteristike sa primjerima ptica koje ih posjeduju.
Primjeri ptica sa dugim kljunovima
U nastavku ćemo pokazati neke primjere ptica sa dugim kljunovima prema redoslijedu kojem pripadaju.
Dugokljune ptice iz reda Charadriiformes
Među pticama Charadriiformes sa dugim kljunovima ističu se:
- The Common Avocet (Recurvirostra avosetta): Rasprostranjen širom Azije, Afrike i Evrope, nepogrešiv po svom jedinstvenom dugačkom kljunu zakrivljenom prema gore. Hrani se malim beskičmenjacima dok "mete" područja plitkom vodom i takođe filtrira svoju hranu iz blata.
- Dugokljuna krojačica (Limnodromus scolopaceus): Ova ptica nastanjuje Sjevernu Ameriku i Sibir, u tundri. Njegov jedinstveni dugi kljun pomaže mu u potrazi za hranom, jer su ove ptice šetači i hrane se gazeći preko plitke vode gdje kljun ponire.
- American Curlew (Numenius americanus): još jedna obalna ptica koja nastanjuje Sjevernu Ameriku sa dugim zakrivljenim kljunom kojim traži hranu u pijesku ili blatu. Ova vrsta je pretrpjela smanjenje populacija zbog gubitka staništa i trenutno je klasificirana kao "skoro ugrožena".
Možda će vas zanimati i ovaj drugi članak o vrstama nogu kod ptica.
Dugokljune ptice iz reda Ciconiiformes
Unutar ove grupe izdvajaju se:
- Rode: Ove vodene ptice imaju, osim kljunova, i duge vratove i noge koje im omogućavaju da gaze kroz poplavljena područja u potrazi za njihovu hranu. Ove ptice su prisutne u velikom dijelu svijeta, nalaze se u Evropi, Aziji, Africi, au Americi su prisutne samo tri vrste.
- Garzas: Poput roda, njihovi tanki i dugi kljunovi im omogućavaju da pecaju, a zahvaljujući dugim nogama mogu se hraniti tijelima vode bez vlaženja perja. Ima ih na svim kontinentima osim Antarktika.
Dugokljune ptice iz reda Pelecaniformes
Što se tiče ove vrste ptica sa dugim kljunom, ističu se:
- Pelicanos: ove ptice se odlikuju svojim dugim i snažnim kljunom koji završava udicom, koja također ima vrećicu ili gularnu vreću ispod njihovih donja vilica koja im omogućava da uhvate plijen prilikom pecanja i ponekad zadrže svježu vodu. Prisutni su na gotovo svim kontinentima, sa izuzetkom Antarktika.
- Ibis: Nalaze se na južnoj hemisferi u toplim i umjerenim zonama, ove vrste imaju duge vratove i kljunove zakrivljene prema dolje s tom hranom za hranu sondiranjem poplavljenih područja vodom, pijeskom ili na tlu.
Dugokljune ptice iz reda Apodiformes
U okviru ove vrste ptica, kolibri Ove ptice, pored toga što su tako upečatljive zbog s obzirom na njihovu malu veličinu i njihov let, njeni tanki i dugi kljunovi su vrlo karakteristični. Jedinstveni za Neotrope, hrane se nektarom iz cvijeća i zbog toga su neke vrste evoluirale zajedno s biljnim vrstama, kao što je mačokljuni kolibri (Ensifera ensifera) čiji je kljun toliko dugačak da je gotovo jedina životinja koja oprašuje cvjetove samo nekoliko biljaka. Osim toga, to je vrsta ptica sa najdužim kljunom na svijetu u odnosu na ukupnu dužinu tijela.
Dugokljune ptice iz reda Passeriformes
Neke od dugokljunih ptica ovog reda su:
- Picoguadañas, trepadores ili Picapalos (Campylorhamphus spp.): ovaj rod je rasprostranjen u Neotropima do sjeverne Argentine, a ovo su upadljive i karakteristične vrste čiji je kljun dug i veoma zakrivljen, kojim kopaju po granama i šupljinama drveća.
- Dugokljuna puzavica (Nasica longirostris): Ova ptica je porijeklom iz Amazona u Južnoj Americi, vrlo karakteristična po svojoj dugoj, pravi kljun koji koristi kao klešta da traži insekte među korom drveća i lišćem.
