Slonovi su najveći sisari koji postoje na kopnu. Njihova velika veličina i ljepota izazvali su divljenje svih ljudskih civilizacija koje su ih poznavale. Kroz istoriju su korišćeni za nošenje predmeta, pa čak i za borbu u ratu. Nakon toga su uhvaćeni u divljini kako bi bili izloženi u zoološkim vrtovima i cirkusima, kao i za paradiranje turista koji dolaze u južnu Aziju.
Međutim, vrlo malo ljudi zna da ove životinje imaju inteligenciju vrlo sličnu našoj i da su sposobne razviti sve emocije koje poznajemo u ljudskom biću. To nije dovelo do smanjenja njihovog zarobljavanja radi dobivanja slonovače, što je danas njihova najveća prijetnja. Želite li saznati više o ovim zanimljivim životinjama? Ne propustite ovaj članak na našoj stranici o šta jedu slonovi, u kojem vam pričamo još mnogo zanimljivosti.
Karakteristike slonova
Slonovi (Elephantidae) su porodica sisara koji pripadaju redu Proboscidea. Odlikuju ih velika veličina i dugovječnost, sa očekivanim životnim vijekom od oko 80 godina Jedna od glavnih karakteristika slonova su njihove ogromne uši. Koriste ih za regulaciju temperature mućkanjem. Iako se tako čini, oni se ne raspiruju, već preko ušiju izbacuju višak topline nakupljene u tijelu.
Još jedna važna karakteristika slonova je njihov izdužen i snažan nos, poznatiji kao surla. Zahvaljujući njoj, ove životinje imaju jedno od najboljih čula mirisa u životinjskom carstvu. Osim toga, koriste svoje deblo za hvatanje vode i prskaju se njome, kao da je tuš. Koriste ga i za hvatanje hrane, a zatim je nose ustima. Kasnije ćemo vidjeti kako i šta tačno slonovi jedu.
Konačno, najnepoznatija karakteristika slonova je da imaju veoma veliki mozak u odnosu na njihovu veličinu. Osim toga, to su životinje s najvećim volumenom moždane kore, a njihov hipokampus je jedan od najvećih na svijetu. To im daje veliki kognitivni i emocionalni kapacitet Zapravo, vjeruje se da je njihova inteligencija vrlo slična našoj, kao i njihova empatija i način druženja
Stanište slonova
Kao što smo objasnili u članku o tome gdje žive slonovi, njihovo stanište ovisi o svakoj vrsti. Trenutno postoje samo tri vrste koje žive na sasvim različitim mjestima. Ovo je stanište svakog od njih:
- Afrički savanski slon (Loxodonta africanus): nastanjuje savane centralne i južne Azije. Ovo su prijelazni ekosistemi sa malo drveća i bogatom travom.
- Afrički slon iz džungle (Loxodonta cyclotis): živi u džunglama centralno-zapadne Afrike, gdje vegetacija i fauna obiluju.
- Azijski slon (Elephas maximus): njegova populacija je znatno smanjena tokom 20. vijeka. Trenutno žive samo u nekim šumama u Južnoj Aziji i jedini su slonovi koji su u opasnosti od izumiranja, iako se Afrikanci smatraju ranjivim.
Hranjenje slonova
Kao što smo ranije spomenuli, slonovi koriste svoje surle da pokupe hranu koja je visoko i na zemlji. Osim toga, mogu ga uzimati direktno ustima ako je njihova visina umjerena. Ako je hrana zakopana u zemlju, prvo je moraju iskopati nogama i kljovama, kojima se traži i voda. Ali šta tačno jedu slonovi? Da vidimo.
Slonova ishrana se zasniva na travi, korenju, lišću i kori određenih stabala i grmlja. Stoga su slonovi životinje biljojedi. Da bi zadržali svoju ogromnu veličinu tijela, moraju jesti oko 15 sati dnevno i mogu pojesti do 150 kg biljaka svaki dan. Specifična ishrana zavisi od različitih vrsta slonova i, pre svega, od mesta gde žive.
Afrički i azijski slonovi iz džungle uglavnom jedu lišće i koru drveća. Osim toga, oni obično konzumiraju značajnu količinu voća Ovo je fundamentalna razlika u odnosu na savanskog slona, jer je dostupnost voća u ovom ekosistemu vrlo ograničena. Hranjenje slona iz savane također u velikoj mjeri ovisi o godišnjem dobu. Za vrijeme suše trava je malo, pa se uglavnom hrane žbunastim i arborealnim bagremom.
Da li slonovi jedu kikiriki?
Kikirik je mahunarka porijeklom iz Južne Amerike. Stoga slonovi ne jedu kikiriki u svom prirodnom stanju. Međutim, tokom njihovog izlaganja u zoološkim vrtovima i cirkusima vrlo je uobičajeno da ih gledaoci hrane kikirikijem. Zbog velike količine masti, vrlo su ukusno voće za slonove, iako nije zdravo da jedu mnogo.
Zanimljivosti slonova
Sada kada znamo šta slonovi jedu, verovatno si još uvek postavljate mnoga pitanja. Stoga smo sastavili neke zanimljive aspekte njihove biologije i ponašanja. Evo nekoliko zanimljivosti slona.
Koliko slonovi teže?
Kada se rode, prosječna težina slona je oko 90 kilograma. Kako se razvijaju, uveliko se povećavaju, mogu dostići 5.000-6.000 kilograma težine. Najveći slonovi su afričke savane koje mogu doseći 4 metra visine.
Kako se kreću slonovi?
Slonovi su veoma brze životinje koje lako dostižu 25 kilometara na sat. Ne zato što su dobri trkači, već zbog njihove velike veličine. U stvari, ne trče kao što možemo zamisliti, već kasu prednjim i hodaju zadnjim nogama. To im omogućava da veoma efikasno koriste energiju.
Kako žive slonovi?
Slonovi formiraju krda od oko 15-20 članova, osim afričkih slonova, čije su grupe obično nešto manje. Ova krda su matrijarhat kojima vlada najstarija ženka i jedva da ima mužjaka. U stvari, mužjaci su samo u grupi dok ne dostignu seksualnu zrelost. Kada dođe ovo vrijeme, odvajaju se od stada i žive sami, iako neki mogu formirati grupe sa drugim mužjacima.
Kao i ljudska bića, slonovi su društvene životinje, odnosno društvene životinje koje uspostavljaju veoma jake veze sa članovima svog stada. Zapravo, kod njih su zabilježena ponašanja poput tugovanja nakon gubitka voljene osobe i usvajanja potomaka bez roditelja. Takođe je vrlo uobičajeno da se različiti čopori okupljaju kako bi se družili tokom kupanja.
Kako se rađaju slonovi?
Trudnoća slonova traje 22 mjeseca, odnosno skoro 2 godine. Međutim, potrebno im je vrlo kratko vrijeme da rode. Kao što smo vam već rekli u članku o tome kako se slonovi rađaju, pri svakom porođaju se rađa jedno tele koje ima oko 1 metar visineU tom trenutku postaje još jedan član krda, gdje su svi zaduženi da ga zaštite od mogućih predatora.
Mali slon će provesti godinu dana skrivajući se ispod dugih majčinih nogu dok doji. Kasnije počinje svoju ishranu dopunjavati lišćem i najnježnijim dijelovima biljaka. Međutim, tek će biti 4 godine, kada će prestati piti mlijeko i početi biti samostalniji.
