Evropska vidra (Lutra lutra) je jedan od najčešćih sisara u evropskim i azijskim rekama. Činjenica da vidra bira riječni tok za život ukazuje na to da je rijeka zdrava, u smislu zagađenja, vrsta i hrane. Ovu neuhvatljivu životinju nije lako vidjeti jer, budući da ima noćne navike, njena aktivnost počinje kada se naša završi.
U ovom fajlu na našem sajtu ćemo detaljno pričati o evropskoj vidri, pokazaćemo vam kako i gde živi, čime se hrani, kakav je njegov reproduktivni ciklus i mnoge druge zanimljivosti o vrsti.
Porijeklo evropske vidre
Evropska vidra (Lutra lutra) je vrsta mustelid porijeklom iz Evrope, Sjeverne Afrike i Azije. U prošlosti su populacije ove životinje bile rasprostranjene i napredne, ali radnje koje su ljudska bića izvodila na unutrašnjim vodama (prirodno stanište vidre) kao što su stvaranje brana, zagađujući ispusti, krčenje priobalnih šuma, vađenje vode iz močvara i podzemnih voda izazvali su pustoš u populaciji vidre, a vrsta je klasifikovana kao gotovo ugrožena, iako se na određenim mjestima smatra izumrlim.
Karakteristike evropske vidre
Kao i svi kunovi, vidra ima izduženo tijelo, spljoštenu glavu i dug rep, spljošten u osnovi i zašiljen na krajnjem dijelu kraj. Uši su im male, skrivene krznom. Noge su im kratke, jake i spremne za plivanje jer među prstima imaju opnu koja im pomaže da plivaju.
Dlaza mu je vodootporna, veoma gusta i tamno smeđa po celom telu, osim trbušnog dela, gde svetli, postaje bela ispod vrata. Relativno su velike životinje veličine između 84 i 145 centimetara od glave do kraja repa. Teški su između 4,4 i 6,5 kilograma.
Možda će vas zanimati naš članak: Da li je ispravno imati vidru kao kućnog ljubimca?
Stanište evropske vidre
Vidre radije žive na obalama kristalno čistih rijeka, oivičene gustom vegetacijom gdje mogu pronaći svoje jazbine. Njih ne grade vidre, ali iskoristite prirodne šupljine u zemlji, stijenama ili vegetaciji. Osim toga, vidra nema ni jednu jazbinu, na svojoj teritoriji (oko 15 kilometara za mužjake i pola za ženke) imaju mnoštvo skloništa koje će pratiti svakih nekoliko noći, jer su noćni.
Prisustvo evropskih vidra u rijekama, potocima, lagunama ili močvarama je znak njihovog dobrog zdravlja. Rijeke s mutnim, zagađenim ili cvjetanjem algi vidre će napustiti. Ovo je jedna od glavnih prijetnji vrsti.
Hranjenje evropske vidre
Kao životinja mesožder, vidrini zubi se sastoje od 12 sjekutića, 4 očnjaka, 14 pretkutnjaka (8 iznad i 6 ispod) i 4 kutnjaka. Osnova njihove prehrane je riba, koju love u vodi i jedu na obali. Kada je ribe malo, vidra se može hraniti rakovima, vodozemcima, gmazovima, pa čak i drugim sisarima, pticama ili insektima.
Vaša aktivnost počinje u noć. Oni izlaze iz svoje jazbine i započinju svoju rutinu velikim dotjerivanjem, četkajući svoje tijelo o neku grubu površinu. Zatim pokrivaju svoju teritoriju plivajući protiv struje, radeći istezanje na kopnu. Na kraju dana se vraćaju nizvodno u jamu od prethodne noći ili u bilo koju drugu na svojoj teritoriji.
Otkrijte i na našoj stranici: Opasne životinje Mediterana
Reprodukcija evropske vidre
Za razliku od drugih vrsta, kada vidra dostigne odraslu dob i bude sposobna za razmnožavanje, to će učiniti u u bilo koje doba godine kao sve dok je hrana dostupna. Za vrijeme vrućina postaju vrlo agresivni i, budući da imaju tendenciju da ostanu u tom stanju veći dio života, ne preporučuje se da ih držite kao kućne ljubimce.
Vidre su samice, osim kada traže partnera ili kada je majka sa svojim mladima. Tokom udvaranja, par vidra će provesti nekoliko dana zajedno, igrajući se u vodi i jureći se na kopnu. Nakon parenja, obje životinje se odvajaju i nakon 9 sedmica ženka će roditi 2 ili 3 šteneta, slijepa po rođenju i potpuno zavisna od majke, sa koje će provesti između 6 i 8 mjeseci, dok se ne osamostali i ne započnu samotnički život.
