Naučni naziv Ailuropoda melanoleuca, panda ili džinovska panda jedna je od najpoznatijih životinja na svijetu. Punjene životinje, crteži, majice, kostimi… Naravno, njihovo prisustvo je uočljivo u gotovo svim oblastima. Ali, jeste li znali da bi njegovo porijeklo mogla biti Španija, a ne Kina? Na našem sajtu ćemo saznati sve detalje o ovoj fascinantnoj i drevnoj vrsti koja svojim simpatičnim izgledom izaziva toliko simpatija, kao i opasnosti koje je čekaju i kako se protiv njih možemo boriti. Nastavite čitati i otkrijte sve o medvjedu pandi, informacije za djecu i odrasle koje nam omogućavaju da saznamo više o ovoj dragocjenoj životinji.
Poreklo medveda Panda
Iako se oduvijek smatralo da vrsta potiče iz Azije, nove evolucijske studije dovele su u pitanje ovo dobro utvrđeno vjerovanje. Konkretno, oni smještaju porijeklo primitivne vrste sadašnjih medvjeda panda, odnosno genetski govoreći pretka, na Iberijsko poluostrvo Ova nova teorija je nastala kao rezultat de fosilni ostaci pronađeni u Barseloni i Saragosi, stariji od onih pronađenih u Kini, budući da su ostaci pronađeni u Španiji stari između 11 i 12 miliona godina, dok su oni pronađeni u Kini bili su stari 7 ili najviše 8 miliona godina. Teorija je da se porijeklo podvrste pandi nalazi na poluotoku, te da se odatle proširila po cijeloj Evroaziji, iako se trenutno nalazi samo u Kini i nekim dijelovima jugoistočne Azije.
Iako je panda medvjed godinama bila ugrožena vrsta, u 2014. godini zabilježeno je znatno više primjeraka nego u prethodnoj deceniji, odnosno 1.864 pande su zabilježene u divljini. Stoga su od 4. septembra 2016. godine međunarodne vlasti zadužene za ovu kategorizaciju, odnosno Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN)[1], promijenile kategorija pandi, postajući ranjiva vrsta umjesto ugrožene, jer se smatra da više nije u takvom riziku od izumiranja, osim neke nepredvidive katastrofe, budući da je broj jedinki prešao 2000
Panda medvjed karakteristike
Veličina medvjeda pande je promjenjiva. Džinovske pande mogu težiti više od 150 kilograma, pri čemu su mužjaci veći od ženki; visina može biti skoro dva metra, iako su obično dugačke između 1,4 i 1,8 metara; visina u grebenu je oko 90-100 centimetara. Na ovaj način, pri opisu medvjeda pande možemo reći da je riječ o prilično korpulentnim medvjedima, robustnog i zaobljenog izgledaPosebna karakteristika je da imaju "šesti prst" na prednjim ekstremitetima, duži od zadnjih, koji podseća na ljudski palac, jer im omogućava da hvataju i drže predmete, kao i da se penju. To zapravo nije zglobni prst, već produžetak zglobne kosti.
Nastavljajući sa fizičkim karakteristikama medvjeda pande, glava je ravna, sa prilično malom njuškom, koja se završava razvijenim nosom, što mu omogućava da uživa odličan osjećaj mirisa Oči su male sa dugim, neobličastim zjenicama, slične onima kod domaćih mačaka. Uši su okrugle, velike i uspravne, rep je okrugao, u obliku pompona, koji obično ima oko 10-12 centimetara u obimu.
Bez sumnje, krzno pande je zaštitni znak identiteta vrste, mješavina crnog i bijelog, ali distribuira na poseban način. Raspodjela bi bila sljedeća: crna na nosu, ušima, ramenima i udovima, zajedno sa mrljama na očima; belo na grudima, stomaku, licu i leđima. To zapravo nije nuklearno bijeli, već blago žućkasti ton.
Gdje živi medvjed panda?
Ako se pitate koje je stanište medvjeda pande, možemo reći da u divljini živi isključivo u izolovanim predjelima planina Kine i neka mjesta u jugoistočnoj Aziji. Živi u bambusovim šumama, gde klimu karakteriše visok stepen vlažnosti i prilično niske temperature, što je normalno jer žive u područjima gde je nadmorska visina veća od 1500 metaraMeđutim, zimi, kada su temperature ekstremne i snježne padavine obilne, mogu se spustiti do područja visine oko 1000 metara.
Panda ne voli društvo ljudi, zbog čega preferiraju područja u kojima se ne bave poljoprivredom ili stočarstvom, preferirajući četinarske i borove šume u kojima ima velike količine bambusa. Tamo je lišće gusto i debelo, pokušavajući tako spriječiti ljude da im smetaju; da uoče ljude brzo pobjegnu i sakriju se.
Jedna od velikih prijetnji koja visi nad ovom vrstom je ta suptropske šume gdje su nekada živjele, koje su se prostirale širokim dolinama širom Kine, zamijenjeni su plantažama pirinča, pšenice i drugih žitarica. Ove šume su bile ispod 1.500 metara nadmorske visine koje smo spomenuli, a bambusa je bilo u izobilju, ali pošto su pande nestale, prinuđene su da se izoluju u visokim planinama gde još uvek postoje male površine šume, koje se inače nalaze između 1.500-2.000 metara visine, iako se najčešće moraju penjati više od 2000 kako bi pronašli regije u kojima ima dovoljno bambusa da bi im osigurali opstanak. Na ovaj način je ugroženo stanište medvjeda pande i jedan je od glavnih razloga zašto se nalazi na listi životinja kojima prijeti izumiranje.
Hranjenje medvjeda pande
Pande su svejede životinje, iako postoji prilično rašireno uvjerenje da su potpuno biljojedi, jer se hrane povrćem poput korijena, lukovica ili cvijeća, kao i bambusom koji jedu najveći iznos. Ali zaista, ako se držimo njegove anatomije, medvjed panda predstavlja probavni sistem mesoždera, štaviše, njegova prehrana obično uključuje hranu životinjskog porijekla kao npr. jaja ili mali sisari i glodari.
Činjenica da je njen stomak mesojeda jasno govori da je panda morala da promeni ishranu kako bi preživela, zbog čega se danas ove životinje tradicionalno hrane bambusom, jer se u vremenima oskudice bila je jedina stvar kojoj su uvijek imali pristup u bujnim šumama Drevne Kine. Međutim, hraneći se uglavnom travom, panda mora jesti ogromne količine bambusa svaki dan. Kao što kažemo, to je zbog činjenice da njegov probavni sistem nije sistem biljojeda, što znači da ne asimilira hranljive materije na isti način kao što bi to činio čisti biljožder. Zbog toga odrasla panda treba da konzumira tolike količine bambusa, koliko je dnevno oko 20 kilograma ove biljke.
Da biste saznali više o hranjenju pandi, ne propustite ovaj članak.
Panda medvjed Carina
Da nastavimo s opisom medvjeda pande, sada ćemo govoriti o njegovim svakodnevnim navikama. Panda je životinja koja svoju dnevnu aktivnost obavlja u dva puta, pri izlasku i zalasku sunca, ostatak dana je prilično sjedeći, ograničava se u hrani i sakriju se u šumi u kojoj žive. On može provesti između 12 i 14 sati dnevno samo jedući, posvećujući čak i više vremena tom zadatku nego spavanju.
Budući da živi u suptropskim klimatskim zonama, medvjed panda ne hibernira kao drugi medvedi kao što je smeđi, iako se prilagođava vrijeme u zavisnosti od doba godine. Osim toga, pošto ne prezimuje, mora se seliti u manje hladna područja u kojima će pronaći hranu, jer izdanci i biljke na kojima živi nestaju sa mrazom i snijegom.
Panda medvjed je generalno usamljen i nezavisan, iako uspostavlja odnose sa svojim vršnjacima prilično prijateljski sve dok se neko ne miješa na teritoriji drugog. Što se tiče teritorije, panda označava područje koje smatra svojim ogrebotinama na kori drveća, urinom, ali i izmetom, tako da kada druga panda vidi ili nanjuši ove znakove može se upozoriti i napustiti tu teritoriju kako bi izbjegla konfrontacije.
Panda Bear Play
Sezona parenja medvjeda panda traje samo između 1 i 5 dana, je jednom godišnje i obično se dešava između mjeseca marta i maja, ovisno o vremenu i dostupnosti resursa. Zbog toga može biti teško da dođe do parenja, a ako se mužjak i ženka ne sretnu u tom kratkom vremenskom periodu, morat će proći još godina prije nego što se ponovo razmnože.
Kada je ženka na vrućini može se desiti nekoliko stvari, ako je, na primjer, nijedan mužjak ne pronađe, ona će jednostavno otići na vrućinu i tek sljedeće godine će imati priliku da se ponovo reprodukuju. Može se desiti i suprotno, odnosno da više mužjaka pronađe istu ženku, u tom slučaju bi se mužjaci suočili jedan s drugim, a pobjednik je onaj koji će se pariti sa ženkom nakon što provedu nekoliko dana zajedno. Isto tako, utiču na faktore kao što je starost svake od pandi, ako je to jako neujednačeno, do kopulacije verovatno neće doći, kao i ako se par ne razume ili se sudara. Dakle, udvaranje medveda pande je složeno, stoga, i zbog kratkog trajanja njegove reproduktivne sezone, nije lako ponovo naseliti vrstu.
Kada je kopulacija uspješna, i ako je trudnoća protekla bez značajnih problema, štenad će se roditi za otprilike 100-160 dana, u zavisnosti od količine implantacije jajne ćelije i embrionalnog razvoja. Tako bi se tokom avgusta ili septembra rodilo leglo od dva ili tri mladunca pande, čija će težina biti između 90 i 130 grama i trebaće im oko sedam nedelja da otvore oči. Do tada će majka uvijek ostati s njima, ne napuštajući svoje sklonište, čak ni da se hrani. Tek kada otvore oči, požrtvovana majka će izaći da napuni svoju snagu konzumiranjem velikih količina hrane.
Sve ove informacije o medvjedu pandi za djecu i odrasle nam omogućavaju da sagledamo faktore koji ugrožavaju ovu vrstu i razloge zbog kojih je u opasnosti od izumiranja. Da naučite kako da ih zaštitite, ne propustite članak "Kako zaštititi ugrožene životinje".
Zanimljivosti
- Da li ste znali da kada se rode imaju ružičastu kožu i belo krzno? Crne mrlje se pojavljuju kako se razvijaju.
- Panda medvjed može živjeti u prosjeku 20 godina.
Za više znatiželjnih činjenica, ne propustite članak "Zanimljivosti medvjeda pande".
