Životinje su rasprostranjene po cijeloj planeti i, iako su neke regije obično raznovrsnije od drugih, čak iu najsurovijim staništima postoji životinjski svijet. Da bi živele u određenim sredinama, različite vrste su uspele da razviju adaptacije i unutrašnje procese koji im omogućavaju da žive u staništima sa određenim karakteristikama. U ovom članku na našoj stranici želimo predstaviti informacije o jednom od onih načina na koje različite životinje koriste da se nose s teškim okolišnim uvjetima, dijapauzom. Pozivamo vas da nastavite čitati kako biste saznali sve o dijapauzi kod životinja, šta je to i primjerimaživotinja koje to izvode.
Šta je dijapauza?
Neke životinje koje žive na mestima sa ekstremno hladnim zimama ulaze u stanje omamljenosti poznato kao hibernacija. Drugi, u suhim i toplim uslovima, prolaze kroz stanje koje se zove aestivacija. U svakom od slučajeva, radi se o procesima koji generišu određene promjene na nivou ponašanja i fiziologije koji nastoje osigurati opstanak životinje.
Insekti razvijaju proces poznat kao dijapauza, koji je privremen i namijenjen je da se nosi sa nepovoljnim uvjetima okoline koji mogu spriječiti razvoj i reprodukciju životinja. U tom smislu, dijapauza je stanje u kojem je razvoj potisnut ili duboko smanjen i, prema tome, svaka metabolička aktivnost u kojoj je uključen niz procesa fiziološke promjene i promjene ponašanja prema neaktivnosti, što potiče otpornost na nepovoljno stanište za neke vrste.
Dijapauza je strategija koja omogućava insektima da regulišu svoj aktivni period života uz najpovoljnije uslove sredine i moć da se tako razmnožavaju čak iu ova mjesta. Proces, iako je povezan sa uslovima okoline, reguliše genetska komponenta putem hormona. Ovo stanje neaktivnosti može se pojaviti u bilo kojoj fazi ili fazi insekta, međutim, prilično je uobičajeno da se dogodi kada je u fazi kukuljice.
Faktori okoline koji izazivaju dijapauzu kod insekata su:
- Temperatura
- Fotoperiod
- Vlažnost
- Hrana
- Stanovništvo
Međutim, insekti nisu jedine životinje koje provode dijapauzu da bi garantovale svoj opstanak. Neki sisari također razvijaju tip dijapauze koju ćemo vidjeti kasnije.
Koliko traje dijapauza?
Navedeni faktori su uključeni i u vrijeme i u intenzitet promjena koje se dešavaju kod insekta, međutim dijapauza počinje prije nego što počnu nepovoljne promjene, tako da ove životinje predviđaju nepovoljne uslove, što im omogućava da prežive, na primjer, prije dolaska zime. S druge strane, proces se ne mora nužno završiti kada prestanu ekstremni faktori.
S obzirom na različite uslove životne sredine koje predstavljaju staništa, proces dijapauze može varirati od kratkih vremena, kao što je nekoliko nedelja, do čak mjeseci suočeni sa većim sezonskim situacijama.
Faze dijapauze
Pitanje faza ili faza dijapauze je kontroverzno, međutim, predloženo je da ima tri glavna momenta, a to su: pre-dijapauza, dijapauza i nakon dijapauze Osim toga, predloženo je [1] također sljedeće faze konkretnijes:
- Indukcija
- Priprema
- Iniciranje
- Održavanje
- Raskid
- Mirovanje nakon dijapauze
Razlika između dijapauze i mirovanja
Razlika između dijapauze i mirovanja je u tome što kod prvog, kao što smo spomenuli, dolazi do značajnog zaustavljanja ili smanjenja svih procesa kod insekta koji impliciraju fiziološke promjene. mirovanje se sastoji od perioda odmora u kojem je metabolizam i dalje usporen, ali životinja može da se kreće ako želite i aktivirajte da biste iskoristili povoljne uslove. Potonji nema nivo regulacije, genetske i ekološke kontrole kao prvi.
Vrste dijapauze
Postoje dvije vrste dijapauze, jedna obavezna, a druga opciona, a procjenjuje se da to ima veze sa sredinom u kojoj je vrsta evoluirala.
- Obavezna dijapauza: Insekti nemaju izbora osim da uđu u ovaj proces u nekoj fazi svog života.
- Fakultativna dijapauza: insekti će započeti ovaj proces samo kada uslovi okoline postanu nepovoljni.
S druge strane, iako je dijapauza češća kod insekata, važno je napomenuti da, kod nekih sisara, kao npr. kenguri, dolazi do procesa koji se zove embrionalna dijapauza Ove životinje su tobolčari, odnosno imaju vreću ili marsupium, gdje će embrion nakon rođenja, jedva razvijen ući i kulminirati njegov rast. Na taj način će se nakon između 28. i 33. dana gestacije roditi mladunče koje će se instinktivno preseliti u tobolčarsku vreću i odmah ženka može ponovo zatrudnjeti. Međutim, sa prisustvom bebe pričvršćene za grudi, gestacijski razvoj se zaustavlja i dolazi do embrionalne dijapauze, koja može trajati oko 235 dana, što je dovoljno vremena da dete pravilno raste. Kada mladi napuste vreću, rast embrija u materici se reaktivira kako bi se rodio otprilike mjesec dana kasnije.
Međutim, to se dešava i kod drugih sisara koji nisu torbari, kao što je srndać, jer ženka ima sposobnost da ostavi svoje oplođene ovule u latentnom stanjukako bi se kasnije razvili i rodili, kada su uslovi najpogodniji. Bez sumnje, to je reproduktivna strategija osmišljena da garantuje opstanak vrste. U ovom konkretnom slučaju ženka ulazi u toplinu samo jednom godišnje i to na vrlo kratko vrijeme. Kroz embrionalnu dijapauzu, sva rođenja se dešavaju u isto doba godine.
Primjeri dijapauze
Unutar grupe insekata postoje različite frekvencije u kojima se dijapauza javlja u zavisnosti od stadijuma pojedinca. Tako, na primjer, kod buba u većoj mjeri kroz proces prolaze odrasle jedinke, a to se događa većem broju jedinki ljeti nego zimi. S druge strane, kod Lepidoptera se zimi najviše javlja dijapauza u stadiju kukuljice, mada se i ona u fazi larve javlja u značajnom omjeru, ali manje od prethodnih. Slično kod Diptera, ono je u fazi kukuljice kada prolaze kroz ovo vrijeme neaktivnosti, koje se javlja u sličnim proporcijama ljeti i zimi.
Neki specifični primjeri dijapauze kod insekata nalaze se u sljedećim vrstama:
- Buba (Lagria hirta)
- Mišja muha (Cuterebra fontinella)
- Letir Monarh (Danaus plexippus)
- Mlajac (Cydia pomonella)
- Repina muha (Delia floralis)
- Pšenična mušica (Sitodiplosis mosellana)
- Flesh fly (Sarcophagus crassipalpis)
- Duhan jastrebov moljac (Sarcophagus crassipalpis)
- Muha iz porodice Drosophilidae (Chymomyza costata)
- Jugozapadna kukuruzna bušilica (Diatraea grandiosella)
Budući da insekti nisu jedine životinje koje provode dijapauzu, iako čine ogromnu većinu, drugi primjeri su sljedeći:
- Srnda (Capreolus capreolus)
- Južni dugonosni Armadillo (Hybrid Dasypus)
- Crveni kengur (Macropus rufus)
- Kengur antilopa (Macropus antilopinus)
