Razmnožavanje je fundamentalni proces kod svih vrsta koje naseljavaju planetu, jer je taj proces ono što garantuje njenu trajnost. Reproduktivni događaj nije opći u životinjskom svijetu, naprotiv, unutar svake grupe postoje varijante koje su se razvile ovisno o karakteristikama vrste i okoliša u kojem živi, jer potonji ima temeljnu ulogu.
Unutar reprodukcije nalazimo oplodnju, koja se dijeli na dva tipa, unutrašnju i vanjsku, od kojih svaka ima posebne aspekte i nastaje u različitim grupama životinja. U ovom članku na našoj stranici želimo vam predstaviti informacije o životinjama sa vanjskom oplodnjom, pa vas pozivamo da nastavite čitati o ovoj zanimljivoj temi.
Šta je vanjska oplodnja?
Oplodnja je sjedinjenje između ženske i muške gamete, takođe poznate kao ovule i spermatozoida, iz koje će nastati zigota, a kasnije i embrion. Ovaj proces fuzije između obje ćelije može se dogoditi unutar tijela ženke ili izvan njega i, ovisno o tome, naziva se unutrašnja ili vanjska oplodnja. Dakle, vanjska oplodnja je proces spajanja polnih ćelija izvan tijela ženke, tako da se događa u okruženju u kojem se nalaze obje životinje. Navedeno ukazuje da uslovi mesta gde se vrši spoljna oplodnja moraju biti odgovarajući, jer bi u suprotnom proces bio ograničen ili sprečen.
U odnosu na ovu vrstu oplodnje možemo aludirati na životinje koje imaju jajašce, odnosno one koje proizvode jaja, koja se razvijaju izvan majčinog tijela. Unutar vrsta koje imaju ovu vrstu razmnožavanja ima ih sa unutrašnjom oplodnjom, kao što je slučaj kod ptica, ali ima i jajorodnih sa spoljašnjom oplodnjom, kao što su neke ribe, između ostalih. Dakle, karakteristike jajeta variraju u zavisnosti od vrste oplodnje životinje:
- jajorodne vrste sa unutrašnjom oplodnjom imaju tvrdo kuvana jaja, sa poklopcima ili ljuskom otpornom na isušivanje, tako da mogu ostati izvan Voda.
- životinje jajorode sa vanjskom oplodnjom proizvode jaja bez ove zaštite, imaju tanju membranu, pa im je općenito potrebna vodena sredina ili vlažna okruženje za njegov razvoj.
Ova razlika u omotaču između jednog i drugog takođe sugeriše da, u slučaju prvog, pošto jaje izlazi već oplođeno, ono je spremno za razvoj, dok u drugom još mora dolazi do fuzije između gameta, potrebna im je manji poklopac koji omogućava proces oplodnje.
Kremenjaci sa spoljnom oplodnjom
Iako je unutrašnja oplodnja uobičajena kod mnogih kralježnjaka, postoje i razne vrste kičmenjaka sa vanjskom oplodnjom, koje se mogu naći među određene vrste riba i vodozemacaDalje, pogledajmo primjere kičmenjaka sa vanjskom oplodnjom:
Riba sa spoljnom oplodnjom
Ribe su vodene životinje koje naseljavaju i slatkovodno i slanovodno okruženje. Oni su raznolika grupa, ne samo sa taksonomske tačke gledišta, već i u pogledu karakteristika koje predstavljaju. Što se tiče oplodnje, nekoliko vrsta sprovodi proces spolja, međutim, to je veliki podvig, jer postoji nekoliko faktora koji igraju protiv toga.
S jedne strane, sama vodena sredina može djelovati kao disperzant i za jaje i za spermu. S druge strane, gamete su vrlo kratkog vijeka, tako da oplodnja mora nastupiti što je prije moguće, osim toga, sićušni spermatozoid ima ograničen domet da stigne do gamete ženstveno. Dodatno, moramo napomenuti da se razne vrste hrane jajima koje ispuštaju ženke, ali, uprkos svemu navedenom, život ove grupe životinja nastavlja svojim putem i uspevaju da se efikasno razmnožavaju.
Da bi se riješilo gore navedeno, vodene vrste s vanjskom oplodnjom dobivaju nešto poznato kao kemotaktički faktor, koji se sastoji odhemijska privlačnost koju oslobađaju jajne ćelije da privuku muške gamete Ova jedinjenja su specifična za svaku vrstu. Takođe je uobičajeno da mrijest bude masivan kako bi se pokušale povećati šanse da će neki uspjeti da se razviju.
Među ribama koje imaju vanjsku oplodnju možemo spomenuti:
- Smuđ (Perca fluviatilis)
- Atlantski losos (Salmo salar)
- Atlantski bakalar (Gadus morhua)
- Potočna pastrmka (Salvelinus fontinalis)
- Ružičasti losos (Oncorhynchus gorbuscha)
Vozemci sa spoljnom oplodnjom
Unutar vodozemaca postoji nekoliko primjera životinja sa vanjskom oplodnjom, iako to nije apsolutno pravilo jer postoje i vrste ovog tipa koje vrše drugu vrstu oplodnje.
Među vrstama vodozemaca sa vanjskom oplodnjom nalazimo:
- Obična žaba (Bufo bufo)
- Manja sirena (srednja sirena)
- Obična žaba (Rana temporaria)
- Kineski džinovski daždevnjak (Andrias davidianus)
- Fischerov kandžasti daždevnjak (Onychodactylus fischeri)
Beskičmenjaci sa spoljnom oplodnjom
Kod beskičmenjaka nalazimo i razne grupe životinja sa spoljašnjom oplodnjom, dapače, prilično je česta pojava kod ove vrste životinja koje naseljavaju vodene sredine. Iako mogu postojati određeni posebni aspekti u svakoj grupi, budući da neki imaju sesilni život, a drugi ne, proces je općenito sličan: životinje moraju otpustiti svoje gamete u vodu kako bi se spojile i oplodnja, tada će se desiti niz transformacija kako bi nastao embrionalni oblik.
Beskičmenjaci sa spoljašnjom oplodnjom su takođe podložni uticajima okoline, koji mogu ograničiti ili sprečiti odvijanje procesa, ali u mnogim slučajevima uspevaju i da ih savladaju i uspešno se razmnožavaju. Primjeri beskičmenjaka sa vanjskom oplodnjom su:
Mekušci
Uobičajeno je da vrste vodenih mekušaca imaju vanjsku oplodnju, a neki od najreprezentativnijih primjera su:
- Clam (Plaćenik)
- Pacific Oyster (Magallana gigas)
- Ljuska kljova (Antalis vulgaris)
Echinoderms
U slučaju bodljikožaca koji su oplođeni izvan tijela ženke, možemo spomenuti sljedeće primjere:
- Obična morska zvijezda (Asterias rubens)
- Vatreni jež (Astropyga radiata)
- Magareće gnojivo (Holothuria mexicana)
Arthropods
Unutar grupe morskih člankonožaca nalazimo određene primjere ove vrste oplodnje, među kojima izdvajamo:
- Morski pauk (Pycnogonum littorale)
- Američki rak potkovica (Limulus Polyphemus)
Morske anemone i koralji
U ovoj grupi životinja sa isključivo vodenim navikama uobičajena je vanjska oplodnja, pa možemo spomenuti:
- Veličanstvena morska anemona (Heteractis magnifica)
- Knotty Brain Coral (Pseudodiploria clivosa)
- Elkhorn Coral (Acropora palmate)
Polychetes
Polychetes su segmentirani crvi iz tipa Annelid. Odgovaraju najraznovrsnijoj klasi poliheta, od kojih je većina u morskom okruženju. Oplodnja cijele grupe je eksterna.
Zašto se većina vodenih životinja podvrgava vanjskoj oplodnji?
Životinje, bez sumnje, kroz svoje evolucijske i adaptacijske procese, razvijaju različite mehanizme ili strategije koje su korisne za njihove živote. Vodeno okruženje nudi mogućnost mobilizacije gameta za oplodnju, nešto što se ne dešava u kopnenoj sredini, tako da je unutar vode moguća oplodnja a da životinje ne moraju dodirivati
S druge strane, nakon fuzije ovula i sperme, vodeno okruženje u nekim slučajevima nudi i drugu prednost, mogućnost raspršivanja novonastale zigote. Kao što smo već spomenuli, ove životinje ispuštaju velike količine jaja u vodu, na način da je opstanak vrste zagarantovan i količinom i raspršenošću koju nudi okolina. Kada se mnoge vrste razviju u ovom tipu staništa sa ovim mogućnostima oplodnje, one to iskorištavaju za svoju dobrobit, zbog čega im je evolucija omogućila ovakav razvoj.