sisari su najopsežnije proučavana grupa životinja, što ih čini najpoznatijim kičmenjacima. To je zato što je to grupa koja uključuje ljudsko biće, pa je nakon stoljeća pokušavajući da upozna sebe, naša vrsta istražila ostale sisare.
U ovom članku na našoj stranici naučit ćemo definiciju sisara, koja je mnogo opsežnija od onoga što obično znamo. Također, naučit ćemo karakteristike sisara i vidjeti ćemo neke poznate primjere, a druge ne tako uobičajene.
Šta su sisari?
Sisari su velika grupa kičmenjaci sa konstantnom temperaturom, svrstani u klasu sisara. Sisavci se općenito definiraju kao životinje s dlakom i mliječnim žlijezdama koje rađaju svoje mlade. Međutim, sisari su mnogo složeniji organizmi sa definitivnijim karakteristikama od pomenutih.
Svi sisari potiču od jednog zajedničkog pretka koji se pojavio u kasnom trijasu, prije oko 200 miliona godina. Konkretno, sisari potiču od primitivnih sinapsida, amnionskih tetrapoda, odnosno četveronožnih životinja čiji se embrioni razvijaju zaštićeni sa četiri školjke. Nakon izumiranja dinosaurusa, prije oko 65 miliona godina, od ovog zajedničkog pretka, sisari su se diverzificirali u više vrsta, prilagođavajući se svim sredinama, kopnenim, vodenim i zračnim.
Koje su karakteristike sisara?
Kao što smo rekli, ove životinje nisu definisane samo jednim ili dva karaktera, dapače, one predstavljaju jedinstvene morfološke karakteristike, pored velike etološke složenosti koja svakog pojedinca čini jedinstvenim.
Karakteristike kičmenjaka sisara su:
- Viljust koju formira samo zubna kost.
- Artikulacija mandibule sa lobanjom je napravljena direktno između zubne i skvamoznih kostiju.
- Imaju tri kosti u srednjem uhu (čekić, nakovanj i stremen), osim monotrema, koji imaju reptilsko uho, jednostavnije.
- osnovna epidermalna struktura je kosa. Sve vrste razvijaju dlaku u većoj ili manjoj mjeri. Neke vrste, kao što su kitovi, imaju samo dlaku pri rođenju, koja opada kako raste. Ponekad se ova kosa modificira, formirajući, na primjer, baleen kitova ili krljušti pangolina.
- U njenoj koži je ugrađeno mnoštvo znojnih i lojnih žlezda. Neki od njih su se transformisali u mirisne ili otrovne žlezde.
- Imaju mliječne žlijezde, koje potiču iz žlijezda lojnica i luče mlijeko, koje je neophodna hrana za mlade sisara.
- U zavisnosti od vrste, imaju nokte, kandže ili kopita, svi su napravljeni od supstance koja se zove keratin.
- Neki sisari imaju rogove Oni mogu biti veoma različiti jedni od drugih. Ponekad imaju koštanu podlogu prekrivenu kožom, drugi imaju i hitinsku zaštitu, a treći nemaju koštanu osnovu, već nastaje nakupljanjem slojeva kože, kao što je slučaj sa rogovima nosoroga.
- Probavni sistem sisara je visoko razvijen i složeniji nego kod drugih vrsta. Karakteristika koja ih najviše razlikuje je prisustvo slijepe vrećice ili slijepog crijeva.
- Sisavci imaju cerebralni neokorteks ili, drugim riječima, visoko razvijen mozak, što ih dovodi do razvoja mnoštva kompleksa kapaciteta kognitivni.
- Svi sisari dišu vazduh, čak i ako su vodeni sisari. Da bi se to postiglo, respiratorni sistem sisara ima dva pluća koja, u zavisnosti od vrste, mogu ili ne moraju biti režnjeva. Imaju i traheju, bronhije, bronhiole i alveole, pripremljene za izmjenu plinova. Imaju i glasovni organ sa glasnim žicama smještenim u larinksu. Ovo vam omogućava da reprodukujete više zvukova.
Vrste sisara
Klasična definicija sisara bi isključila neke od najranijih vrsta sisara koje su se pojavile na planeti. Klasa sisara je podijeljena na tri reda: monotremes, tobolčari i placente.
- Monotremes: Red monotremnih sisara sastoji se od samo pet vrsta životinja: platipusa i ehidne. Za ove sisare je karakteristično da su oviparne životinje, odnosno polažu jaja. Osim toga, zadržali su karakteristiku svojih reptilskih predaka, kloaku, gdje se spajaju probavni, urinarni i reproduktivni sistem.
- Marsupijali: tobolčarski sisari se odlikuju po tome što, iako su živorodne životinje, imaju vrlo kratak razvoj placente, završavajući ga izvana materice majke, ali unutar vrećice kože koja se zove marsupium, unutar koje se nalaze mliječne žlijezde.
- Placentari: Konačno, tu su placentalni sisari. Ove životinje, takođe živorodne, zaokružuju razvoj fetusa unutar materice majke, pri izlasku iz nje potpuno zavise od majke koja će im pružiti zaštitu i hranu koja će im trebati tokom prvih mjeseci ili godina života, majčino mlijeko.
Lista životinja sisara
Da bismo bolje razumjeli ove životinje, predstavljamo opsežnu listu primjera sisara, iako ne tako opsežnu kao više od 5.200 vrsta sisara koji trenutno postoje na planeti Zemlji.
Primjeri kopnenih sisara
Počećemo sa kopnenim sisarima, neki od njih su:
- Zebra (Equus zebra)
- Mačka (Felis silvestris catus)
- Pas (Canis lupus familiaris)
- Afrički slon (Loxodonta africana)
- Vuk (Canis lupus)
- Jelen (Cervus elaphus)
- Lynx lynx
- Evropski zec (Oryctolagus cuniculus)
- Konj (Equus ferus caballus)
- Obična šimpanza (Pan troglodytes)
- Bonobo (Pan paniscus)
- Bornejski orangutan (Pongo pygmaeus)
- Smeđi medvjed (Ursus arctos)
- Panda medvjed ili džinovska panda (Ailuropoda melanoleuca)
- Red Fox (Vulpes vulpes)
- Sumatranski tigar (Panthera tigris sumatrae)
- Bengalski tigar (Panthera tigris tigris)
- Sob (Rangifer tarandus)
- Mantled Howler Monkey (Alouatta palliata)
- Llama (Lama glama)
- Pugasti tvor (Mephitis mephitis)
- Obični, evropski ili evroazijski jazavac (Meles meles)
Primjeri morskih sisara
U moru žive i sisari, neki od njih su:
- Sivi kit (Eschrichtius robustus)
- Mali kit (Caperea marginata)
- Gang Delfin (Platanista gangetica)
- Kit perajac (Balaenoptera physalus)
- Plavi kit (Balaenoptera musculus)
- Bolivijski delfin (Inia boliviensis)
- Srebrni delfin (Pontoporia blainvillei)
- Baiji (Lipotes vexillifer)
- Araguaia riječni delfin (Inia araguaiaensis)
- Glenlandski kit (Balaena mysticetus)
- Gađavi delfin (Lagenorhynchus obscurus)
- Lučka pliskavica (Phocoena phocoena)
- Ružičasti delfin (Inia geoffrensis)
- Ind Delphin (Platanista minor)
- Pacifički desni kit (Eubalaena japonica)
- Grbavi kit (Megaptera novaeangliae)
- Atlantski delfin (Lagenorhynchus acutus)
- Vaquita pliskavica (Phocoena sinus)
- Teljan (Phoca vitulina)
- Australski morski lav (Neophoca cinerea)
- Južnoamerička medvjedica (Arctophoca australis australis)
- Arktička medvjedica (Callorhinus ursinus)
- Mediteranska medvjedica (Monachus monachus)
- Crabeater Seal (Lobodon carcinophagus)
- Morski leopard (Hydrurga leptonyx)
- Bradata foka (Erignathus barbatus)
- Probušena foka (Pagophilus groenlandicus)
Primjeri monotremnih sisara
Pomenuli smo i neke monotreme, stoga, nastavljajući sa našim primerima sisara, detaljno opisujemo neke vrste:
- Platypus (Ornithorhynchus anatinus)
- Obična ili kratkokljuna ehidna (Tachyglossus aculeatus)
- Attenboroughov Zaglossus (Zaglossus attenboroughi)
- Bartonov zaglos (Zaglossus bartoni)
- Obični Zaglossus ili Bruijn (Zaglossus bruijni)
Primjeri tobolčarskih sisara
Postoje i sisari koji su tobolari, a najpopularniji su:
- Obični vombat (Vombatus ursinus)
- Sugar glider (Petaurus breviceps)
- Istočni sivi kengur (Macropus giganteus)
- Zapadni sivi kengur (Macropus fuliginosus)
- Koala (Phascolarctos cinereus)
- Crveni kengur (Macropus rufus)
- Tasmanijski đavo (Sarcophilus harrisii)
Primjeri letećih sisara
Da završimo ovaj članak o karakteristikama sisara, spomenućemo neke leteće sisare o kojima bi trebalo da znate:
- Smeđi šišmiš (Myotis emarginatus)
- Srednji noktul (Nyctalus noctula)
- Southern Garden Bat (Eptesicus isabellinus)
- Crveni pustinjski šišmiš (Lasiurus blossevillii)
- Leteća lisica (Acerodon jubatus)
- Slepi čekić (Hypsignathus monstrosus)
- Obični šišmiš ili mali šišmiš (Pipistrellus pipistrellus)
- Obični vampir (Desmodus rotundus)
- Vampir dlakavih nogu (Diphylla ecaudata)
- Bjelokrili vampir (Diaemus youngi)